ŠTETNE TVARI U KOZMETIČKIM PRIPRAVCIMA: RAZLIKA IZMEĐU DEKLARIRANIH I ANALIZIRANIH

Autor(i)

  • Ana Batinić
  • Anamarija Tegeltija
  • Martina Stolica
  • Gabriela Škorput
  • Maja Veršić Bratinčević
  • Davorka Sutlović

DOI:

https://doi.org/10.48188/hczz.1.2.6

Ključne riječi:

kozmetički pripravci, GC-MC metoda, ftalati, štetne supstance

Sažetak

Kozmetički pripravci sadrže veliki broj sastojaka. Ovi sastojci mogu imati negativne učinke, najčešće u obliku alergijskih reakcija, kožnih iritacija, hormonalnih poremećaja te povećan rizik od malignih oboljenja. Ove supstancije su najčešće dodane kako bi zaštitile, omekšale i učinile proizvod korisnijim. Cilj ove studije bio je otkriti prisutnost nekih potencijalno štetnih supstancija kvalitativnom analizom kozmetičkih proizvoda koristeći GC-MS metodu i usporediti ih sa podacima navedenim na deklaracijama.
Analizirano je 66 uzoraka: 10 dječjih šampona i kupki, 26 kozmetičkih proizvoda za pazušno područje te 30 uzoraka krema i seruma. U 4 uzorka dječjih šampona i kupki (40%) je dokazana prisutnost potencijalno štetnih sastojaka (parabeni i fenoksietanol) dok je dietil ftalat pronađen u svim uzorcima, ali nije naveden ni na jednoj deklaraciji ovih uzoraka. Parabeni su pronađeni u 7,7% proizvoda za pazušno područje iako uglavnom nisu navedeni na delaraciji proizvoda, a dietil ftalat je pronađen u 19% ovih uzoraka.U 24 uzorka krema i seruma (80%) pronađeni su butilhidroksitoluen, ciklopentasiloksan, ciklotetrasiloksan, benzofenon, trietanolamin, fenoksietanol i dietilftalat. Ova studija je dokazala čest slučaj zavaravajućih deklaracija kada se neki potencijalno štetni sastojci ne deklariraju. Potrebna je bolja regulacija deklaracija na proizvodima kao i strože kontrole utjecaja primarne ambalaže
na sastav proizvoda nakon pakiranja.

Preuzimanja

Objavljeno

29.11.2021