SASTAV I KOLIČINA MEDICINSKOG OTPADA TE NJEGOV UTJECAJ NA OKOLIŠ PRIJE I ZA VRIJEME PANDEMIJE COVID-19

Autor(i)

  • Antonela Matijaš
  • Maja Firić
  • Duje Donadić
  • Ivan Plenković
  • Ante Obad
  • Mario Podrug

DOI:

https://doi.org/10.48188/hczz.3.1.9

Ključne riječi:

MEDICINSKI OTPAD, PANDEMIJA COVID-19, GOSPODARENJE MEDICINSKIM OTPADOM

Sažetak

Medicinski otpad je otpad koji nastaje u zdravstvenim ustanovama i može biti različitih vrsta, a prema svojstvima može biti opasni medicinski otpad i neopasni medicinski otpad. Zbog potencijalno opasnih svojstava nužno je gospodarenje medicinskim otpadom provoditi sukladno odredbama Zakona o gospodarenju otpadom (1) i prema Pravilniku o gospodarenje medicinskim otpadom (2).

U razdoblju od 2015. do 2019. godine količina medicinskog otpada rasla je godišnje u prosjeku za 8 %. U 2020. godini, nastalo je 7.014 tona medicinskog otpada od čega je 74 % opasnog i 26 % neopasnog medicinskog otpada. U odnosu na 2019. godinu, riječ je o porastu, za 28 % što se može pripisati povećanoj potrošnji medicinskih proizvoda uslijed COVID-19 pandemije. Količina opasnog medicinskog otpada povećala se za 18 %, a količina neopasnog medicinskog otpada za 67 %.

Cilj ovoga rada bio je istražiti razlike u količini, sastavu i postupanju  medicinskim otpadom u predpandemijskom i pandemijskom razdoblju za vrijeme COVID-19 u zdravstvenim ustanovama Splitsko-dalmatinske županije. 

Povećana upotreba dodatne zaštitne opreme za vrijeme rada zdravstvenih djelatnika u pandemiji COVID-19 uzrokovala je stvaranja trostruko više infektivnog otpada. U radu je istaknuta važnost pravilnog rukovanja, sakupljanja, obrade i odlaganja infektivnog medicinskog otpada kako bi se spriječilo izravno ili neizravno prenošenje zaraze te štetan utjecaj na zdravlje ljudi i/ili životinja.

Preuzimanja

Objavljeno

04.05.2023