RAZLIKE STAVOVA STUDENATA ZDRAVSTVENOG I NEZDRAVSTVENOG USMJERENJA O STARENJU I DEMENCIJI

Sažetak

Cilj: Cilj ovog istraživanja je ispitati stavove studenata zdravstvenih i nezdravstvenih usmjerenja o starenju i demenciji kao društvenoj pojavi te istražiti postoji li povezanost među mjernim varijablama.

Metode: Istraživanje je presječno. Ispitanici su studenti Sveučilišta u Splitu s Medicinskog, Pomorskog i Filozofskog fakulteta te Odjela zdravstvenih studija. Obrađeni podaci prikupljeni su putem online ankete. Metode deskriptivne statistike prezentiraju srednje razine stavova upotrebom medijana i aritmetičke sredine s pokazateljima raspršenosti oko srednjih vrijednosti upotrebom interkvartilnog raspona, te standardne devijacije. χ2 testom ispituje se razlika u strukturi ispitanika. Kod ispitivanja hipoteza koriste se T-test, Anova test, te regresijska analiza. Analiza je rađena u statističkom softwareu STATISTICA 12, TIBCO Software Inc., California.

Alati za mjerenje

Za potrebe istraživanja proveden je anketni upitnik od 4 dijela: podatci o sociodemografskim obilježjima ispitanika, znanje ispitanika upotrebom Palmerove ljestvice, stavovi prema starenju i starijim osobama upotrebom Koganove ljestvice te stavovi prema demenciji DAS ljestvicom.

Rezultati: Srednja razina stava na Koganovoj ljestvici je za 3,73 boda veća u odnosu na graničnu vrijednost 119. Ispitivanjem je utvrđena statistički značajna razlika (t=4,28; P<0,001).

Znanje je ispitano Palmer ljestvicom znanja. Srednja razina znanja je 15,02 boda, te se kretalo u rasponu od 1 do 23.

Stav prema dementnosti je ispitan DAS ljestvicom. Prosječna razina na DAS ljestvicom je za 10,15 bodova veća u odnosu na graničnu vrijednost, prihvaćanje osoba sa demencijom je na nižoj razini.

Povezanost starosne dobi i stavova o starenju i starijim osobama nije utvrđena (r=0,024; P=0,715), kao niti između dobi i Palmerove ljestvice (r=-0,114; P=0,083). Promjena stava prema demenciji nije povezana sa promjenom starosne dobi (r=0,060; P=0,364).

Na DAS skali je veći score za 2,39 bodova utvrđen kod ispitanih studentica u odnosu na ispitane studente (t=1,98; P=0,049).

Ispitivanjem nije utvrđena prisutnost statistički značajne razlike s obzirom na spol (F=1,62; P=0,199).

Ispitivanjem nije utvrđena prisutnost statistički značajne razlike na mjesto stanovanja (F=0,20; P=0,819).

Ispitivanjem nije utvrđena statistički značajan razlika s obzirom na godinu studiranja (F=2,07; P=0,070).

Srednja razina stava na Koganovoj ljestvici je za 0,47 bodova veća kod studenata s osobnim iskustvom života sa starijim osobama, statistički nije značajna razlika (t=0,21; P=0,837).

Na Palmer ljestvici znanja za 0,21 bod je veća razina znanja kod studenta s osobnim iskustvom života sa starijim osobama, statistički nije značajna razlika (t=0,40; P=0,689).

Na DAS skali je veći score za 1,48 bodova kod studenata koji nemaju osobno iskustvo života sa starijim osobama u odnosu na studente koji imaju, statistički nije značajna razlika (t=0,97; P=0,333).

Na znanje statistički značajan utjecaj je utvrđen za čimbenik dobi. Godina studija se pozitivno održava na znanje, odnosno studenti viših godina studija bilježe porast znanja u prosjeku za 0,15 bodova na svakoj narednoj godini studija (P=0,041).

Zaključci: Presječnom istraživanju pristupilo je 233 studenta zdravstvenih i nezdravstvenih studija. Percepcija studenata medicinskih usmjerenja pozitivnija je u tri kategorije ispitivanja: prema starenju i starijim osobama, te demenciji.
Percepcija studenata nije različita bez obzira na demografska obilježja (dob, spol, boravište, godina studiranja).
Nismo dokazali razlike u percepciji studenata prema starenju obzirom na iskustvo suživota sa starijom osobom.
Model percepcije prema starenju i demenciji potvrđuje da je skup čimbenika (demografski, obrazovni, edukativni sadržaji i suživot s osobama starije dobi) značajno utječe na percepciju kod studenata.