JAVNOZDRAVSTVENI RIZICI U KRIZNIM SITUACIJAMA

Sažetak

Javnozdravstvene krize predstavljaju globalni izazov koji može nastati kao posljedica prirodnih katastrofa, ratnih sukoba,
ekoloških incidenata ili pandemija. U takvim okolnostima povećava se rizik od širenja zaraznih bolesti, kontaminacije hrane i vode, poremećaja u lancima opskrbe te pojave psiholoških i socijalnih posljedica među pogođenim stanovništvom. Bosna i Hercegovina (BiH), zbog složenog političko-administrativnog ustroja i osjetljive infrastrukture, posebno je ranjiva na javnozdravstvene posljedice kriznih situacija. Cilj ovog preglednog rada bio je analizirati postojeća saznanja o javnozdravstvenim rizicima u kriznim situacijama,
s naglaskom na BiH i zemlje regije, te identificirati ključne izazove i mjere za unaprjeđenje otpornosti javnozdravstvenog
sustava. Metodologija je obuhvatila pregled literature u međunarodnim bazama podataka (PubMed, Scopus, Google Scholar) te analizu domaćih izvješća, zakonskih dokumenata i strategija. Rezultati pokazuju da su najznačajniji rizici u BiH povezani sa zaraznim bolestima nakon poplava i migracija, trovanjem hranom i vodom uslijed narušenih sanitarnih uvjeta te psihološkim traumama koje su izazvane krizama. Ključne mjere za unaprjeđenje sustava uključuju jačanje laboratorijskih kapaciteta, obveznu primjenu međunarodnih standarda sigurnosti hrane i vode, bolju međuinstitucionalnu suradnju, razvoj kriznih planova te kontinuiranu edukaciju
stanovništva i zdravstvenih djelatnika. Zaključuje se da multidisciplinarni pristup, temeljen na kombinaciji međunarodnih iskustava i lokalnih specifičnosti, može značajno smanjiti javnozdravstvene posljedice kriznih situacija u BiH.