UTJECAJ RATNE TRAUME NA DJECU: TOKSIČNI STRES I DUGOROČNE POSLJEDICE

Sažetak

Cilj ovog rada je sustavno analizirati utjecaj ratne traume na djecu, s posebnim naglaskom na fenomen toksičnog stresa i njegove dugoročne posljedice. Proveden je narativni pregled literature korištenjem baza podataka PubMed i Scopus koji je obuhvatio studije objavljene u razdoblju od 2000. do 2025. godine, a koje se bave psihološkim, neurobiološkim i socijalnim aspektima ratnih trauma u dječjoj populaciji. Izloženost ratnim traumatskim iskustvima, uključujući nasilje, gubitak roditelja, prisilno raseljavanje i prekid obrazovanja, značajno povećava rizik od razvoja posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), depresivnih i anksioznih poremećaja, poremećaja u ponašanju te kognitivnih i emocionalnih poteškoća. Dugoročne posljedice uključuju strukturne i funkcionalne neurobiološke promjene, disregulaciju hipotalamo-hipofizno-adrenalne osi, poremećaje lučenja kortizola te povećanu ranjivost za razvoj kroničnih zdravstvenih stanja uključujući kardiometaboličke bolesti, oslabljen imunološki odgovor i psihosomatske
simptome. Socijalni faktori poput gubitka roditeljskog nadzora, prekida obrazovanja i marginalizacije, dodatno pojačavaju negativne ishode, dok zaštitni faktori poput stabilne obiteljske i zajedničke podrške mogu ublažiti učinke. Istraživanja dosljedno ukazuju da intervencije usmjerene na obitelj, u kombinaciji s ciljno oblikovanim psihosocijalnim programima, terapiju igrom, edukacijom i mentorstvom, značajno ublažavaju nepovoljne ishode i doprinose otpornosti djece. Pravovremena, sveobuhvatna i obiteljski utemeljena podrška stoga se ističe kao ključan čimbenik u prevenciji i ublažavanju dugoročnih posljedica ratne traume, a integrirani pristup, koji uključuje psihološke, neurobiološke i socijalne dimenzije, omogućava bolje razumijevanje kompleksnog
utjecaja ratnih trauma i planiranje učinkovitih intervencija.