ZNANJE I STAVOVI STUDENATA MEDICINE O MEDICINSKIM EPONIMIMA U HRVATSKOJ

Sažetak

Uvod: Medicinski eponimi podrazumijevaju imenovanje različitih medicinskih fenomena prema osobama koje su sudjelovale u njihovu otkriću. Oni su sastavni dio medicinskog područja, no način njihova nastanka i sve veće razine kritike otvaraju pitanje imaju li dugoročnu budućnost u obrazovnim i kliničkim okruženjima.

Metode: Znanje i stavovi studenata medicine o medicinskim eponimima procijenjeni su putem upitnika. Upitnik je sadržavao 8 pitanja vezanih uz znanje studenata o odabranim medicinskim eponimima i pripadajućim medicinskim pojmovima, kao i odjeljak usmjeren na stavove studenata o percipiranoj važnosti i trajnosti medicinskih eponima.

Rezultati: Ukupno je sudjelovalo 126 studenata (71% žena). Većinu su sačinjavali studenti prve godine (61,1%), a preostali
uzorak su sačinjavali studenti viših godina (5. i 6. godina). Kad im je bio predstavljen medicinski pojam, studenti su rutinski mogli imenovati odgovarajući medicinski eponim. Studenti su pokazali više poteškoća pri imenovanju odgovarajućih medicinskih pojmova kada su im prvo bili predstavljeni eponimi. Utvrđeno je da studenti viših godina imaju značajno više znanja o medicinskim eponimima i pripadajućim medicinskim pojmovima u 7 od 8 uključenih medicinskih fenomena (Downov sindrom bio je univerzalno
poznat). Studenti su naveli da su tijekom studija bili izloženi medicinskim eponimima (značajno više studenti viših godina), a općenito su bili neutralni u preferiranju uporabe medicinskih eponima ili pojmova, pri čemu je 73,8% izjavilo da smatra kako su medicinski eponimi još uvijek potrebni u medicini.

Zaključci: Medicinski eponimi i dalje su sastavni dio medicinskog obrazovanja studenata, osobito na višim godinama studija. Studenti izražavaju potrebu za njihovom daljnjom upotrebom te su jednako skloni koristiti eponime kao i njihove pripadajuće medicinske
pojmove, stoga bi bilo razborito zadržati medicinske eponime u nastavnom programu u doglednoj budućnosti.