USPOREDBA PREOPERATIVNE CITOLOŠKE I PATOHISTOLOŠKE DIJAGNOZE S KONAČNOM PATOHISTOLOŠKOM DIJAGNOZOM KOD BOLESNICA S LEZIJAMA VRATA MATERNICE LIJEČENIH KONIZACIJOM I LLETZ-OM

Sažetak

Cilj: Primarni cilj ovog istraživanja bio je usporediti odnos preoperativne citološke i patohistološke dijagnoze s konačnom patohistološkom dijagnozom kod bolesnica s lezijama vrata maternice liječenih konizacijom i LLETZ-om. Kao sekundarni cilj napravljena je i usporedba određenih parametara (dob, paritet, boravak u bolnici, volumen uzorka, udio uzorka s čistim rubovima, prethodna operacija) između bolesnica liječenih konizacijom i LLETZ-om.

Materijali i metode: Riječ je o retrospektivnom istraživanju provedenom u KBC-u Split na ukupno 550 ispitanica operiranih u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 1. siječnja 2019. godine. Promatrani parametri su: dob, paritet, dani hospitalizacije, veličina i rubovi konusa, prethodna operacija, dijagnoza Papa testa, PHD biopsije prije operacije i PDH kirurškog uzorka i metoda liječenja.

Rezultati: Od 550 bolesnika 360 je operirano konizacijom, a 190 LLETZ-om. Ispitanici liječeni konizacijom bili su značajno
stariji u usporedbi s onima liječenima LLETZ-om (40,47 ± 10,28 naspram 36,29 ± 10,05 godina, P=0,001). Nadalje, ispitanici liječeni LLETZ-om imali su značajno kraće trajanje hospitalizacije (3,56 ± 1,08 naspram 1,99 ± 1,16 dana, P<0,001), manji volumen uzorka (10,78 ± 9,86 cm3 naspram 0,6,57 ± 4,68 cm3, P<0,001), ali i manji udio uzoraka čistih rubova (329 (91,38%) 158 (83,16%) P=0,006). Nisu dokazane značajne razlike u paritetu, kao ni vrsti prethodne operacije. Postoje statistički značajne razlike u udjelu pojedinih dijagnoza citoloških nalaza preoperativnog Papa testa LSIL 6 (1,80%); 22 (11,60%) i HSIL 322 (89,30%); 151 (79,50%) i histološki nalaz kirurškog preparata LSIL 21 (5,80%); 16 (8,40%) i HSIL 311 (86,40%); 151 (79,50%) između bolesnika liječenih konizacijom i LLETZ-om, dok nije bilo razlika u histološkom nalazu preoperacijske biopsije. Postoje statistički značajne razlike
u udjelu različitih tipova cervikalne intraepitelne neoplazije prema histološkom nalazu preoperativne biopsije CIN 112 (3,40%); 8 (4,30%); CIN 2 70 (19,30%); 58 (30,50%), CIN 3278 (77,30%); 124(65,20%) P=0,031 i histološki nalaz kirurškog preparata CIN 130 (8,20%), 23(11,90%); CIN 2 31 (8,60%) 35 (18,50%); CIN 3 299 (83,10%) 132 (69,60%), P=0,005. Postoje statistički značajne razlike između različitih metoda uzimanja uzoraka, citoloških nalaza preoperativnog Papa testa, histoloških nalaza preoperativne biopsije i histoloških nalaza kirurškog uzorka, P<0,001.

Zaključci: Dokazana je značajna razlika u dijagnozama prema LAST klasifikaciji u citološkom nalazu preoperativnog Papa
testa i histološkog nalaza operativnog uzorka između bolesnika liječenih konizacijom i LLETZ-om. Također postoje značajne razlike u dijagnozama prema Bethesdinoj klasifikaciji u nalazima preoperacijske biopsije i histološkim nalazima operativnog uzorka između pacijenata liječenih konizacijom i LLETZ-om. Nadalje, postoje značajne razlike u dijagnozama između različitih metoda uzimanja uzoraka (citološki nalaz preoperativnog Papa testa, histološki nalaz preoperativne biopsije i histološki nalaz operativnog uzorka). Bolesnici operirani konizacijom stariji su od pacijenata operiranih LLETZ-om. Ne postoji značajna razlika u paritetu, kao ni prethodnim operacijama između pacijenata liječenih konizacijom i LLETZ-om. Bolesnici operirani LLETZ-om bili su kraće hospitalizirani u odnosu na pacijente operirane konizacijom. Uzorak konizacije ima veći volumen u odnosu na uzorke LLETZ-a, kao i veći udio uzoraka čistih rubova u odnosu na uzorke LLETZ-ove ordinacije.