Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti http://hczz.ozs.unist.hr/index.php/hczz hr-HR urednistvo.hczz@fzz.unist.hr (Uredništvo HČZZ) jasovrdoljak@gmail.com (jaso) Sun, 12 Jul 2026 09:39:24 +0000 OJS 3.3.0.4 http://blogs.law.harvard.edu/tech/rss 60 CIJEPLJENJE PROTIV BOLESTI COVID-19 U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U RAZDOBLJU OD 27. PROSINCA 2020. DO 23. OŽUJKA 2023. GODINE http://hczz.ozs.unist.hr/index.php/hczz/article/view/154 <p><strong>Cilj:</strong> Prikazati tijek cijepljenja protiv bolesti COVID-19 u Splitsko-dalmatinskoj županiji u promatranom razdoblju.<br /><br /><strong>Metode:</strong> Prikupljeni podatci prikazani su korištenjem deskriptivnih epidemioloških metoda iz dostupnih baza podataka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije (NZJZ SDŽ), te su obrađeni u programskoj aplikaciji Microsoft Excel.<br /><br /><strong>Rezultati:</strong> U Hrvatskoj je do kraja veljače 2023. protiv COVID-19 bolesti cijepljeno 59,95% stanovništva, a utrošeno je ukupno 77,3% zaprimljenog cjepiva u svim županijama i Gradu Zagrebu. U Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ) najviše je procijepljeno stanovništvo otoka, a najmanje Zagore, dok je primarno cijepljeno 40,83% ukupnog stanovništva. Najveći broj osoba cijepljen je cjepivom Comirnaty. Najviša procijepljenost zabilježena je u dobnoj skupini od 70-79 godina, a najniža u skupini djece i mladih.<br /><br /><strong>Zaključak:</strong> Cijepljenje protiv bolesti COVID-19 i dalje ostaje najučinkovitija mjera u prevenciji nastanka težih kliničkih oblika bolesti, hospitalizacija te smrti uzrokovanih infekcijom. Tijekom pandemije u SDŽ-u zabilježeni su niži cijepni obuhvati u odnosu na ukupnu procijepljenost protiv bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj. Razlike u procijepljenosti protiv bolesti COVID-19 tijekom pandemije među stanovništvom otoka, obale i zaleđa mogu biti rezultat utjecaja socio-kulturoloških mehanizama koji još nisu istraženi. Imunizacija je posebno važna za osobe starije životne dobi, one s kroničnim bolestima ili imunokompromitirane osobe, koje su najpodložnije lošim ishodima bolesti. Cijepni obuhvati u rizičnim skupinama stanovništva SDŽ-a nisu bili zadovoljavajući. Kako bi se postigla optimalna procijepljenost protiv COVID-19 bolesti, posebice kod rizičnih skupina stanovništva, potrebne su jasne, jednostavne i svima lako dostupne preporuke za cijepljenje.</p> Diana Nonković, Mirta Mišlov, Svjetlana Karabuva, Željka Karin, Nikola Jelaš Autorska prava (c) 2026 Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 http://hczz.ozs.unist.hr/index.php/hczz/article/view/154 Sun, 12 Jul 2026 00:00:00 +0000 EPIDEMIOLOŠKA OBILJEŽJA KARDIOVASKULARNIH BOLESTI U GRADU SINJU http://hczz.ozs.unist.hr/index.php/hczz/article/view/156 <p><strong>Cilj:</strong> Ispitati epidemiološke osobitosti kardiovaskularnih bolesti na području grada Sinja s osvrtom na ulogu magistara sestrinstva u njihovoj prevenciji.<br /><br /><strong>Metode:</strong> Provedeno je retrospektivno, populacijsko, opservacijsko epidemiološko istraživanje temeljeno na analizi sekundarnih podataka. Epidemiološke osobitosti kardiovaskularnih bolesti utvrđene su na temelju mortalitetnih podataka Državnog zavoda za<br />statistiku Republike Hrvatske te podataka o korištenju bolničke zdravstvene zaštite stanovnika grada Sinja u razdoblju od 2014. do 2023. godine. Rezultati su analizirani i prikazani metodama deskriptivne i inferencijalne statistike.<br /><br /><strong>Rezultati:</strong> U promatranom razdoblju u Sinju je umrla 2.531 osoba, od čega 1.146 (45,3%) od kardiovaskularnih bolesti, koje su bile vodeći uzrok smrti (P &lt;0,001). Zabilježen je značajan pad udjela smrti od kardiovaskularnih bolesti tijekom godina (P = 0,02). Većina umrlih bila je starija od 65 godina, a žene su od njih češće umirale (P &lt;0,001). Najčešći uzroci smrti unutar ove skupine bile su ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularne bolesti. Od ukupno 21.307 hospitalizacija, 2.541 (11,9%) odnosilo se na kardiovaskularne bolesti, koje su bile treći najčešći uzrok hospitalizacije. Nije bilo značajnog trenda promjene kroz godine. Hospitalizirani su najčešće bili muškarci stariji od 65 godina (P &lt;0,001), a najčešći uzroci hospitalizacije unutar skupine bile su ishemijske bolesti<br />srca i cerebrovaskularne bolesti.<br /><br /><strong>Zaključak:</strong> Kardiovaskularne bolesti predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti te značajan uzrok hospitalizacija stanovnika grada Sinja. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu jačanja javnozdravstvenih strategija usmjerenih na prevenciju, rano otkrivanje i kontrolu rizičnih čimbenika kardiovaskularnih bolesti. U tom kontekstu neizostavan je doprinos magistara sestrinstva koji svojim stručnim kompetencijama doprinose unaprjeđenju preventivnih aktivnosti i smanjenju opterećenja kardiovaskularnim bolestima u lokalnoj zajednici.</p> Slavko Jukić, Ivana Marasović Šušnjara Autorska prava (c) 2026 Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 http://hczz.ozs.unist.hr/index.php/hczz/article/view/156 Sun, 12 Jul 2026 00:00:00 +0000 EKSPRESIJA GLUT-9 U POSTELJICAMA TRUDNICA S DIJETOM REGULIRANIM GESTACIJSKIM DIJABETESOM http://hczz.ozs.unist.hr/index.php/hczz/article/view/150 <p><strong>Cilj:</strong> GLUT-9 je jedan od manje proučenih transportera glukoze i fruktoze prisutan u sinciciotrofoblastu i endotelu posteljice. Cilj ovog istraživanja bio je analizirati imunohistokemijsku ekspresiju GLUT-9 u različitim strukturama posteljice trudnica s dijetom reguliranim gestacijskim dijabetesom (GDM).<br /><br /><strong>Metode:</strong> U studiju je uključeno 13 posteljica trudnica s dijetom reguliranim GDM-om i 11 kontrolnih posteljica. Ekspresija<br />GLUT-9 procijenjena je korištenjem HSCORE metode u decidualnim stanicama (DC), viloznom trofoblastu (VTB), ekstraviloznom trofoblastu (EVTB) i vaskulosincicijalnim membranama (VSM). Analizu su provela dva neovisna perinatalna patologa.<br /><br /><strong>Rezultati:</strong> Nije pronađena statistički značajna razlika između skupina u demografskim i kliničkim parametrima, kao ni u ekspresiji GLUT-9 u DC, EVTB, VTB ili VSM.<br /><br /><strong>Zaključak:</strong> Rezultati istraživanja ukazuju na to da se ekspresija GLUT-9 ne razlikuje između trudnica s dijetom reguliranim<br />GDM-om i zdravih trudnica. Time e može zaključiti da GLUT-9 nema značajnu ulogu u prijenosu glukoze u trudnoćama koje ne zahtijevaju inzulinsku terapiju, ali, s obzirom na mali uzorak, potrebna su daljnja istraživanja.</p> Andrea Dagelić, Ivana Kuzmić Prusac, Damir Roje, Sana Simicevic, Sandra Zekić Tomaš Autorska prava (c) 2026 Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 http://hczz.ozs.unist.hr/index.php/hczz/article/view/150 Sun, 12 Jul 2026 00:00:00 +0000 UČINAK STRUKTURIRANE EDUKACIJE BOLESNIKA S KRONIČNOM RANOM VENSKE ETIOLOGIJE NA SAMOSTALNU NJEGU I ADHERENCIJU KOMPRESIVNOJ TERAPIJI http://hczz.ozs.unist.hr/index.php/hczz/article/view/153 <p><strong>Cilj:</strong> Ispitati stavove bolesnika s kroničnom ranom venske etiologije o kompresivnoj terapiji i samostalnoj njezi rane te procijeniti učinak strukturirane edukativne intervencije na promjenu stavova i ponašanja, osobito adherencije prema kompresivnoj terapiji.<br /><br /><strong>Ispitanici i metode:</strong> Provedeno je prospektivno istraživanje s ponovljenim mjerenjima u tri vremenske točke u Ambulanti za flebologiju Klinike za kožne i spolne bolesti KBC Split od srpnja 2024. do travnja 2025. godine. Uključeno je 19 odraslih bolesnika s kroničnom ranom venske etiologije. Primijenjena su dva strukturirana upitnika za procjenu ponašanja samostalne njege rane i stavova o kompresivnoj terapiji, te dermatološki indeks kvalitete života. Površina rane mjerena je prozirnom folijom s milimetarskom mrežom. Edukativna intervencija provedena je individualno od strane medicinske sestre, uz verbalnu i demonstracijsku poduku o<br />njezi rane i pravilnoj primjeni kompresije. Za analizu su korišteni Friedmanov test, McNemarov test i post hoc Wilcoxonov test uz Bonferronijevu korekciju (p&lt;0,05).<br /><br /><strong>Rezultati:</strong> U uzorku je bilo 11 muškaraca (58%) i 8 žena (42%), uz medijan dobi od 67 godina (43-87). Samostalno previjanje<br />rane poraslo je s 21% na 74% nakon 90 dana (p=0,002). Ispiranje rane poraslo je s 42% na 100% nakon 90 dana, uz pomak prema ispiranju tekućom vodom (p&lt;0,001). Promjena obloga prema potrebi porasla je sa 16% na 74% (p=0,001), a redovita njega kože s 10% na 84% (p&lt;0,001). Primjena kompresivne terapije porasla je s 32% prije edukacije na 100% nakon 90 dana (p&lt;0,001), a udio ispitanika koji smatraju da kompresiju treba nositi i nakon cijeljenja rane porastao je s 31,6% na 100% nakon 90 dana (p&lt;0,001). Medijan boli smanjen je sa 7 na 0 nakon 90 dana (p&lt;0,001), a medijan površine rane s 15 cm² na 0 cm² (p&lt;0,001). Cijeljenje rane zabilježeno je u 63% ispitanika nakon 90 dana.<br /><br /><strong>Zaključak:</strong> Strukturirana individualna edukacija koju provodi medicinska sestra povezana je s poboljšanjem stavova i ponašanja vezanih uz samostalnu njegu rane te s izrazitim porastom adherencije prema kompresivnoj terapiji. Uz promjene u ponašanju zabilježena su i klinički relevantna poboljšanja boli, površine rane i kvalitete života. Nalazi podupiru uključivanje strukturirane edukacije u standardnu skrb za bolesnike s kroničnim ranama venske etiologije, uz potrebu za većim istraživanjima i duljim praćenjem radi procjene dugoročne održivosti učinaka i prevencije recidiva.</p> Ivana Mijalić, Zdenka Šitum Čeprnja, Adela Markota Čagalj, Tina Gogić Salapić, Maja Pavić, Mirna Žulec, Ana Poljičanin, Dubravka Vuković Autorska prava (c) 2026 Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 http://hczz.ozs.unist.hr/index.php/hczz/article/view/153 Sun, 12 Jul 2026 00:00:00 +0000 RAZVOJ I UPIS STANDARDA ZANIMANJA ZA PRVOSTUPNIKE I MAGISTRE SESTRINSTVA (VI. I VII. HKO RAZINA) U REGISTAR HRVATSKOG KVALIFIKACIJSKOG OKVIRA http://hczz.ozs.unist.hr/index.php/hczz/article/view/161 <p>U okviru kontinuiranih nastojanja za unaprjeđenjem sustava<br />visokog obrazovanja zdravstvenih profesija, Fakultet zdravstvenih znanosti Sveučilišta u Splitu uspješno je finalizirao proces upisa standarda zanimanja u sestrinstvu za razine VI i VII HKO u službeni Registar. Ovaj uspjeh izravni je rezultat EU projekta “Izrada standarda zanimanja/kvalifikacija uz unaprjeđenje zdravstvenih studijskih programa” (MIS kod: HR.3.1.15-0051). Upis predstavlja vrhunac opsežnog stručnog rada unutar sestrinske profesije i postavlja temelje za nacionalnu ujednačenost, međunarodnu prepoznatljivost i daljnju modernizaciju studijskih programa sestrinstva u Republici Hrvatskoj.</p> Rahela Orlandini, Vesna Antičević Autorska prava (c) 2026 Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 http://hczz.ozs.unist.hr/index.php/hczz/article/view/161 Sun, 12 Jul 2026 00:00:00 +0000 OKSIDATIVNI STRES, ANTIOKSIDATIVNA OBRANA I FIZIČKA AKTIVNOST: BALANS IZMEĐU OŠTEĆENJA I ADAPTACIJE U PROCESU STARENJA http://hczz.ozs.unist.hr/index.php/hczz/article/view/163 <p>Proces starenja obilježen je postupnim smanjenjem funkcionalnih sposobnosti organizma, što je u velikoj mjeri posljedica oksidativnog stresa - neravnoteže između stvaranja reaktivnih kisikovih spojeva i učinkovitosti antioksidativne obrane. Iako reaktivni kisikovi spojevi mogu uzrokovati oštećenja biomolekula, u umjerenim količinama djeluju kao važni signalni čimbenici koji potiču adaptivne mehanizme i jačaju otpornost stanica. Fizička aktivnost predstavlja jedan od ključnih modulatora oksidativnog statusa jer potiče privremeni porast reaktivnih kisikovih spojeva čime aktivira hormetički odgovor - povećanje aktivnosti antioksidativnih<br />enzima, mitohondrijalnu biogenezu i poboljšanje redoks homeostaze. Redovita tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta od približno 50-70% maksimalnog primitka kisika ili 60-75% maksimalne frekvencije srca pridonosi smanjenju kroničnog oksidativnog stresa, usporava biološko starenje i pomaže u očuvanju funkcionalne neovisnosti. Nasuprot tome, visoko intenzivna ili učestala opterećenja bez adekvatnog oporavka mogu dovesti do kumulacije oksidativnog stresa i nepovoljnih učinaka na organizam. Razumijevanje<br />odnosa između oksidativnog oštećenja i adaptacije omogućuje razvoj personaliziranih strategija usmjerenih na prevenciju degenerativnih bolesti i promicanje zdravog starenja.</p> Manuela Kušec, Iva Vajda, Goran Bobić Autorska prava (c) 2026 Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 http://hczz.ozs.unist.hr/index.php/hczz/article/view/163 Sun, 12 Jul 2026 00:00:00 +0000 ČETRDESET GODINA NAKON PEDIJATRIJSKOG HONDROMIKSOIDNOG FIBROMA DISTALNOG FEMURA: PRIKAZ SLUČAJA I PREGLED LITERATURE http://hczz.ozs.unist.hr/index.php/hczz/article/view/149 <p>Hondromiksoidni fibrom (CMF) je rijedak tip benignog tumora kostiju koji čini manje od 2% svih benignih neoplazmi kostiju.<br />Pretežito pogađa mlade osobe i obično se javlja u metafizi dugih kostiju. Unatoč svojoj benignoj prirodi, CMF stvara dijagnostičke i terapijske izazove zbog potencijala za lokalni recidiv i radiološke sličnosti s hondrosarkomom.<br /><br /><strong>Prikaz slučaja:</strong> Izvještavamo o slučaju 9-godišnje djevojčice kojoj je 1985. godine dijagnosticiran CMF distalnog femura. Dva puta je podvrgnuta kiretaži, u razmaku od tri godine, s histološkom potvrdom CMF-a. Nakon kirurškog liječenja, pacijentica je ostala asimptomatska i funkcionalno neograničena gotovo četiri desetljeća. U dobi od 49 godina, javila se s bolovima u medijalnom dijelu koljena, koji nisu povezani s recidivom tumora. Slikovne studije, korištenjem magnetske rezonancije i kompjutorizirane tomografije (MRI i CT), otkrile su više malih, dobro definiranih lezija u dijafizi lijeve femura, radiološki konzistentnih s rezidualnim<br />CMF-om. Lezije su bile asimptomatske i biološki neaktivne. Multidisciplinarna evaluacija podržala je konzervativno liječenje i slikovno praćenje.<br /><br /><strong>Rasprava:</strong> Ovaj slučaj ističe važnost dugoročnog praćenja pacijenata s CMF-om i postavlja pitanje predstavljaju li kasno nastale lezije pravi recidiv ili, što je u ovom slučaju vjerojatnije, postoperativne ostatke bez biološke aktivnosti. Pozitronska emisijska tomografija i kompjutorizirana tomografija (PET/CT) mogu pružiti dodatne uvide u metaboličku aktivnost takvih lezija i pomažu u diferencijaciji i planiranju liječenja. Naš slučaj naglašava važnost prilagođenog pristupa usmjerenog na pacijenta, koristeći moderno snimanje i minimalno invazivnu dijagnostiku.<br /><br /><strong>Zaključak:</strong> CMF zahtijeva pažljivo dugoročno praćenje zbog mogućnosti recidiva i rijetke maligne transformacije. Ovaj slučaj pokazuje da rezidualne lezije mogu perzistirati bez kliničkih posljedica desetljećima te da napredne tehnike snimanja igraju ključnu ulogu u kontinuiranoj evaluaciji i liječenju.</p> Ivana Jukić, Ante Bandalovic, Krešimir Bukarica, Ana Krnic, Jonatan Vukovic Autorska prava (c) 2026 Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 http://hczz.ozs.unist.hr/index.php/hczz/article/view/149 Sun, 12 Jul 2026 00:00:00 +0000 "KLOKANSKA" SKRB U JEDINICAMA INTENZIVNOG LIJEČENJA NOVOROĐENČADI: KRATAK PREGLED LITERATURE I ISKUSTVA IZ KLINIČKOG BOLNIČKOG CENTRA SPLIT http://hczz.ozs.unist.hr/index.php/hczz/article/view/157 <p>“Klokanska” skrb transformirala je modernu neonatologiju. Od metode nastale iz oskudice, postala je zlatni standard skrbi za prijevremeno rođenu djecu i djecu niske porođajne mase. Ovaj rad analizira povijesni razvoj, fiziološke prednosti, praktičnu primjenu u jedinicama intenzivnog liječenja novorođenčadi i značenje za nedonoščad i njihove obitelji, te najnovije smjernice Svjetske zdravstvene organizacije koje zagovaraju neposredni početak kontakta “koža na kožu”.</p> Anet Papazovska Cherepnalkovski, Jelena Jović, Matijana Mardešić, Ines Matković, Ena Batinović, Luka Brajković, Klara Čogelja, Lovre Milostić, Nikolina Vidović, Angela Renić, Duje Bulat Autorska prava (c) 2026 Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 http://hczz.ozs.unist.hr/index.php/hczz/article/view/157 Sun, 12 Jul 2026 00:00:00 +0000 VITAMIN B12 I KOLOREKTALNI RAK: PRIJATELJ ILI NEPRIJATELJ? NARATIVNI PREGLED DOSTUPNIH DOKAZA http://hczz.ozs.unist.hr/index.php/hczz/article/view/162 <p>Cilj ovog rada bio je istražiti potencijalnu povezanost između vitamina B12 i kolorektalnog karcinoma, s posebnim naglaskom na njegovu ulogu u metabolizmu jednougljičnih skupina i epigenetskoj regulaciji. Ovaj narativni pregled sažima dostupne dokaze o biološkim mehanizmima i epidemiološkim povezanostima između statusa vitamina B12 i rizika od kolorektalnog karcinoma. Dostupni dokazi upućuju na biološki utemeljenu, ali epidemiološki nedosljednu povezanost između vitamina B12 i kolorektalnog<br />karcinoma. Istraživanja temeljena na procjeni prehrambenog unosa često ukazuju na moguću inverznu povezanost, osobito za karcinom rektuma, dok analize koncentracija vitamina B12 u cirkulaciji pokazuju heterogene i često proturječne rezultate. Vitamin B12 ne djeluje kao izolirani zaštitni čimbenik, već kao dio složenog metaboličkog i nutritivnog sustava. Iako je njegov potencijalni zaštitni učinak u kolorektalnoj karcinogenezi biološki utemeljen, još uvijek nije dovoljno potvrđen, što naglašava potrebu za daljnjim integriranim istraživanjima.</p> Mateja Ibrišimbegović, Tea Vrcelj, Ines Banjari, Ermina Kukić-Čaušević, Sead Karakaš, Dragan Novosel Autorska prava (c) 2026 Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti https://creativecommons.org/licenses/by/4.0 http://hczz.ozs.unist.hr/index.php/hczz/article/view/162 Sun, 12 Jul 2026 00:00:00 +0000